četvrtak, 28. marta 2024.

Ovogodišnji rod kupine „podbacio“ zbog suše

Objavljeno: 1. avgusta 2022.
Facebook
Twitter
LinkedIn

VALJEVO- U valjevskom selu Stave, podno planine Medvednik, gde se kupina gaji na preko 100 hektara, održana je manifestacija “Dani kupine“. Po oceni stručnog žirija za najvećeg proizvođača kupine, koji ovo voće gaji na površini od 1,5 hektara, proglašen je Duško Jevtić iz Stanine Reke.

Najveći prinos po hektaru ove godine ostvario je Dragan Gradina, Miodrag Budimirović ima najuređeniji zasad, dok je Miroslav Aleksić nagrađen kao proizvođač koji je primenio svu potrebnu tehnologiju u svom zasadu, svi iz sela Suvodanje. Najbolji proizvođač organske kupine je Petar Ranković iz Stanine Reke.

Na sam dan manifestacije plodove kupine izložilo je oko 30 voćara, od kojih je Milovan Mešterović iz Pepeljevca nagrađen za izložene plodove sorte “loh nes“, Katarina Divnić iz Beomuževića za “čačansku bestrnu“.

Najkvalitetnije plodove sorte “tripl kraun“ prikazao je Nenad Kovačević iz Suvodanja, a Anđelija Petrović takođe iz Suvodanja sorte “torn fri“.

Za razliku od prošle godine u valjevskom kraju biće znatno manje kupine, jer je rod podbacio zbog dugotrajne suše, ali je i kilogram ovog voća u otkupu jeftiniji za više od 100 dinara. Proteklih dana otkupljivači su kupinu plaćali od 180 do 200 dinara.

“Prošle godine imali smo bolju otkupnu cenu, mada je u ovom periodu ona bila skoro ista, ali je ubrzo skočila na 350 dinara i zadržala se do kraja berbe. Međutim, berba je lane počela petnaestak dana kasnije i veća količina je otišla po toj ceni, dok je ove godine kupina krenula ranije i ne možemo postići cenu kao prošle godine“,  kaže Duško Jevtić, proizvođač iz Stanine Reke.

Milivoj Tadić iz Poljoprivredne savetodavne i službe “Valjevo“ kaže da se dugotrajna suša ove godine odrazila na prinose u kupinjacima, ali i na kvalitet plodova. Naglašava da se pri ovako visokim temperaturama na plodovima javljaju ožegotine koje smanjuju kvalitet plodova koji se u većini slučajeva ne može koristiti za upotrebu i ukazuje na činjenicu da je veoma mali broj zasada pokriven mrežama za zasenu i pod sistemima za navodnjavanje.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *