petak, 29. marta 2024.

Sazrevaju remontirane sorte maline

Objavljeno: 22. maja 2020.
Facebook
Twitter
LinkedIn

VALJEVO – Za klasične sorte maline berba tek predstoji, ali pojedini malinari u valjevskom kraju već mogu da uberu prvi plodove, a reč je o dvorodim sortama koje sazrevaju sve do kasne jeseni.

U malinjaku Aleksandra Todorića iz Gunjaka  nadomak Osečine, početkom ove sedmice sorta Otem blis donela je prvi ovogodišnje plodove. Uz vilamet i glen ampl, Todorić ovu remontantnu sortu gaji na površini od 20 ari i ovog proleća donela mu je drugi rod. Iako ova malina može biti jako profitabilna u proleće kao ćto je i u kasnu jesen, retko ko od proizvođača se odlučuje da je plasira u trgovinske radntj ili na pijačne tezge, većina ih je vezana za otkupljivače i ove crvene plodove daje na veliko.

“U pitanju je kontrolisana proizvodnja dvorode maline. Prošle jeseni nisam pokosio zasad i sada je već sazrela, a inače dolazi na rod 10 do 15 dana pre vilameta i bere se do prvih mrazeva. Malinjaci su u strašno lošem stanju i mislim da će u odnosu na prošlu ove godine rod biti manji za 30 posto. Sve proizvedene količine isporučujem isključivo hladnjači u Mojkoviću, sa njima smo vezani ugovorom i zbog toga nismo prodavali malinu trgovinskim radnjama ili na pijaci. Za otkupnu cenu se još uvek ništa ne zna, mada bi realno bilo da je oko dva evra za kilogram”, kaže  Todorić.

Jovan Milinković, savetodavac za voćarstvo u Poljoprivrednoj stručnoj i savetodavnoj službi “Valjevo” objašnjava da je sazrela plodovi u zasadima koji nisu košeni u jesen i gde su ostavljani izdanci da donesu rod u maju. Prema njegovim rečima, proizvođači su imali sreće jer je protekla zima bila blaga, nije bilo izmrzavanja, proleće suvo, pa je rano krenula vegetacija i zato su one stigle na rod ovako rano.

“U ovom trenutku nisu to velike količine, to je mali rod, ali je dobro što može da postigne veliku cenu, jer se jednorode sorte beru tokom juna i jula i do njih ima još vremena. Dvorodih sorti koje su u ovom periodu sazrele nema puno, proizvođači neostavljaju puno takvih zasada i u pitanju su oni koji su spremni da ostave deo zasada da bi dobili prvi rani plod. Malinu niko ne uvozi kao što je to slučaj sa jagodom i oni koji je imaju u ovom periodu mogu za nju da postignu dobru cenu jer je ona sada atraktivna. Ovo bi mogla da bude zanimqiva priča, ukoliko bi se našlo tržište i da se jedan deo zasada ostavlja za ranu proizvodnju , da malina stiže oko 20. Maja”, smatra Milinković.

Pre par godina kada je bila ekspanzija u gajenju remontantnih sorti one su u valjevskom malinogorju zauzimale blizu 1.000 hektara, a trenutne procene govore da ovakvih zasada ima  na oko 400 hektara.

Jedan komentar na “Sazrevaju remontirane sorte maline

  1. Ваљевци, вредни и поштени и ,,по јунаштву одаввно прослављени,, два нардна устанка, победа на Церу, Колубари ,повољно воћарство и виноградство ,између осталог чувену малину која је позната,по квалитету,квантитету, асортиману ,укусу и велика потражња на западном тржишту или (краљевина севера), понуда било приватнику,коперацији или (монопол) пивници, (приоритет) евр. правило намирница , алкохола ,узорак, амбалажа , сирова или залеђена малина,погодба по утрошеном труду и за услугу малине .

    Малина лат. се зове: рубус удеаеус , летњих плодова, породица росацеае и конѕумира као тази воће, мармелада, сируп , алкохол или чај (у листовима) ,црвене бобице малине,
    антиоксидативно делује, штити последице старења, извор:а, бксхумкс, бксхумкс као и
    ,ц,е .фолне киселине, мангана, магнезијума, калијума и бакра, кцхумкс грама малина садрже ксхумкс калорије.

    Између осталог малина садржи протеин, дијетална влакна, угљено хидрата, не садржи холестрол, мало масти, натријума, добар за дијет, висок ниво антиоксиданата може да пружи заштиту од рака, спречава и уништава раст ћелија рака дебелог црева, простате, дојке и оралних станица, олашава мршављене, јача имуни систем

    Малина није обичан шећер, него природно органско једињење које се ксилитол ,један од природних шећера који је узамени обичног шећера јер садржи мање калорије и спорије се апсорбује у организму и не диже нагло инсулин, због чега је препоручује дијабетичарима, због ниског геликемијског индекса, један грам има 4 калорије, грам ксилитола само 2,4 калорије.

    Неколико истраживања о порођењу кслитола и сахараина (кухиског шећера) потрдило да ксилитол позитивно утиче на дентално здравље, против каријеса, поред наведених нутријената, малина је богата фитонутријентима, антиоксидансима, који потпомаже нашем организму и садржи антоцијанине (цијанидин), пеларгонидин, делфинидин као малвидин , флаволе ( кверцетин, катехин и камферол).

    U malinjaku Aleksandra Todorića iz Gunjaka nadomak Osečine, početkom ove sedmice sorta Otem blis donela je prvi ovogodišnje plodove. Uz vilamet i glen ampl,Todorićа remontantnu sortu gaji na površini od 20 ari i ovog proleća donela mu je drugi rod. Iako ova malina može biti jako profitabilna u proleće kao ćto je i u kasnu jesen, retko ko od proizvođača se odlučuje da je plasira u trgovinske radntj ili na pijačne tezge, većina ih je vezana za otkupljivače i ove crvene plodove daje na veliko.
    Живан
    (из краљевине Шведске

    1

    0

Ostavite odgovor na Zivan Lajsic Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *