utorak, 30. aprila 2024.

„Zanatsko pivo“ iz Prijezdića

Objavljeno: 4. jula 2019.
Facebook
Twitter
LinkedIn

VALJEVO- U svetu su male pivare odavno prepoznate dok u Srbiji one polako osvajaju kupce i krče put ka tržištu. Zanatsko pivo proizvodi se i u valjevskom kraju. U selu Prijezdić, na padinama Maljena, porodica Matijašević pre sedam godina odlučila je da pravi kraft pivo. Kapacitet pivare je 700 litara na dnevnom nivou, ali još uvek kažu ne proizvedu te količine. Na tržište plasiraju pet vrsta piva od klasičnog svetlog lager piva do pšeničnog, po kojem su prepoznatljivi. Jedan deo sirovine nabavljaju u Srbiji, a deo uvoze iz Slovenije i Italije, država koje su poznate po kraft pivarstvu.

“Ovo je porodična firma u kojoj radimo otac,majka, sestra, stric i ja. Na ideju da osnujemo pivaru smo došli jer smo videli da je ovo dobar proizvod za širi krug ljudi. U proizvodnji koristimo savremenu opremu uz tradicionalne recepture u čemu se i ogleda kvalitet ovog piva. Male porodične pivare se tek razvijaju. Za razliku od pre nekoliko godina kada se veoma malo u Srbiji znalo o kraft pivarstvu sada je situaciju malo bolja. Problema ima kod cene jer su piva proizvedena na ovaj način skuplja u odnosu na velike pivare. Sve se radi ručno, a sirovine su skuplje zato što su sva piva bez dodatka aditiva“, kaže Nikola Matijašević, vlasnik pivare “Medved“ i dodaje da najviše piva prodaju na beogradskom i novosadskom tržištu “jer se na ovom terenu razvila priša o kraft pivarstvu za razliku od manjih gradova, ali se i u njima lagano širi“.

Proizvođači kažu da je najveća prednost kraft piva, u odnosu na ono proizvedeno u velikim pivarama, ta što je mogućnost promene u samom procesu proizvodnje lako izvodljiva. Dostupna im je široka paleta proizvoda, a različiti ukusi se mogu menjati maltene svakodnevno, što veliki proizvođač ne može radi. Trenutno je u Srbiji registrovano 45 kraft pivara, a njih 25 krajem januara prošle godine osnovalo je Udruženje malih nezavisnih pivara Srbije.

“Ideja o udruživanju stara je oko pet godina ali smo prošle godine uspeli da se složimo, zato što smo shvatili da niko od nas sam ne može ništa da postigne, a  jedino zajedno možemo da imamo snagu i da nas neko čuje. I tako se i dogodilo. Čim smo se oforimili Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je uspostavilo saradnju sa nama. Najveći problem kraft pivarstva u Srbiji je taj što ljudi ne znaju šta je to i što imaju veliki otpor i pre nego što čuju o čemu se zapravo radi. Zato je prvi i najveći cilj udruženja edukacija ljudi, da shvate o čemu mi pričamo, čime se bavimo i koja je razlika u načinu proizvodnje piva. Pored toga problem su i zakonske regulative koje su prilagođene samo velikim pivarama, zato što male nisu ni postojale i koje realno nisu ni mogle biti napravljene za nas. I drugo mi smo od strane države tretirani kao veliki proizvođači, a to znači da smo finansijski opterećeni nenormalno mnogo, zato što nije bilo potrebe da se nešto tako prepozna. Ja se nadam da će to sada biti shvaćeno“, kaže Dejan Smiljanić, predsednik Udruženja malih nezavisnih pivara Srbije.

O količinama piva koje se proizvedu u kraft pivarama trenutno je kaže teško govoriti. Krajem prošle godine Ministarstvo poljoprivrede je oformilo registar i trenutno se priprikupljaju podaci koji bi uskoro trebalo da budu poznati.

 

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *