utorak, 16. aprila 2024.

„Grad mrtvih“ Vlade Arsića

Objavljeno: 2. septembra 2015.
Facebook
Twitter
LinkedIn

VALJEVO- Novinar i pisac Vlada Arsić predstavio je rukopis nove knjige „Grad mrtvih“ posvećene valjevskoj bolnici. Ovaj Beograđanin, koji veći deo godine provodi u rodnom selu njegove majke Tubraviću, odlučio je da napiše knjigu u kojoj će, kako kaže, na malo drugačiji način prikazati sva stradanja tokom epidemije pegavog tifusa pre 100 godina.

„ Meni je najveće iskušenje bilo kako da taj užas i očaj dočaram savremenim čitaocima, pre svega mladima, i kako da vratim priču od pre 100 godina u današnje uslove. Kada govorim o epidemiji pegavog tifusa, možda je najbolje da ga uporedim sa nekom drugom epidemijom, poput ebole, od koje zazire pola sveta i koja je za pet godina odnela 11.000 života. S druge strane za samo pet meseci od epidemije pegavog tifusa u Srbiji je umrlo 150.000 ljudi, a možda i više. Da se jedno takvo zlo i jedna takva bolest pojavila bilo gde u Zapadnoj Evropi ili da je zahvatila bilo koji grad u Americi, danas bi o tome imali na desetine holivudskih blokbastera, na stotine knjiga i na hiljade reportaža. Nažalost epidemija pegavog tifusa dogodila se u Srbiji, u jednoj maloj zemlji, koja je u očima javnog mnjenja toliko mala da je u njoj sve malo, pa čak i kada je najveća nesreća u pitanju“, rekao je Arsić.

Knjiga „Grad mrtvih“ trebalo bi da iz štampe izađe do kraja godine, a njen autor Vlada Arsić kaže da je ideju za pisanje njegove pete knjige dobio od direktora valjevskog muzeja Vladimira Krivošejeva.

„ Trudio sam se da čitaoca ne opterećujem suvišnim brojkama i da se ne bavim previše istorijskim faktima i dokumentima, ničim što bi kod čitalaca stvorilo utisak akademske suvoparnosti ili profesorske uštogljenosti. Istovremeno se trudio sam se da ništa od toga ne izostavim. Ne znam koliko ću do kraja uspeti da prenesem sve ono što se dešavalo u Valjevu 1915. godine, ali nešto unapred sigurno znam.  Ako dok budete čitali ne osetite bar neki grč i tupi bol u želucu, ako ne pustite suzu na kraju knjige, plašim se da će moj trud i ova knjiga biti zaludni. Ja nisam rodjeni Valjevac, ali to nisu bili ni Džon Rid, Flora Sends ni Ludvik Hiršfeld, a upravo su oni ostavili najdublje svedočanstvo o tom periodu. Nadam se da će i ova knjiga jednog dana nastaviti tim putem- rekao je Arsić.

Vlada Arsić je radio u mnogobrojnim beogradskim dnevnim listovima, a bio je jedan od urednika dnevnog lista Press. Do sada je izdao četiri knjige. Njegov prvenac je potresan roman „Lopatanje đavola“. Izdavačka kuća „Laguna“ objavila je njegove knjige „Izgubljene u magli“ i „Brodolom“, dok je Samizdat objavio njegov roman „Armagedon“.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *